Ɓaawo min janngii ɓataake mawɗo Tijaan Mbaalo fii limgal e keeweendi haalooɓe Fulfulde, men tawno ndee toɓɓere LIMGAL FULƁE, maa keeweendi Fulɓe, ko e toɓɓe ɓurɗe himmude ɗe pot-ɗen daranaade, ɗuum waɗi min meeɗii waɓɓude e TPI yo immano ndee toɓɓere, eɗen nana limooje janteteeɗe ɗe njaɓnaaki, yimɓe men kadi ko ɗeen ɓe pillotoo e binndi e haala maɓɓe, hulɓinii heen ko geɗe ɗiɗi:
- ɗeen limooje ɗe cellaani si ɓooyii ko ɗeen ngontata goonga (fenaande wonta goonga)
- ɗeen limooje ustooje keeweedni fulɓe na waɗa yimɓe tina ustaare natta hoolaade ko e maɓɓe tawa ɗum fawaaki e goonga.
Minen ɗoo e janngirde ɗemɗe Afrik e jaaɓi-haaɗtirde Keer (Université du Caire) ɗum na jeyaa e toɓɓe pooɗondirteeɗe, heerorɓe ɗemngal heen kala na hollira keewal yimɓe maggal, o yiɗa ustude keewal heddiiɓe, wano jannginooɓe Hawsa (ejiptenaaɓe) mbi’a haalooɓe Hawsa na ɓura milyonji 200, ɓe usta haaloɓe fulfulde e wiide ko milyonji 16, woɓɓe mbiya ko 26 milyon! Tawa ɓe pawaani ɗum e ruttorde, kono si ɗum winndaama e deftere, hay so wonaa googa, ko ndeen deftere wontata ruttorde.
Aduna hannde oo noon ɓurɗo toowde ɗemngal fof ɓurata naneede e jaɓaneede, ɗuum waɗi kala mbo jogaaki (alaa) jokkorɗe jaayndeyaŋkooje (MEDIA) anndetaake jaɓantaake, enen noon haa jooni en ngalaa geɗal e media !! ko enen mbaɗi noon.
E defte ɗe janngu-mi limoore haalooɓe fulfulde ko gila 26, 35, 40 – 50 Milyon, ɗee mimooje na woɗɗondiri, mina hoolii limoore haalooɓe fulfulde ɓurii ɗum, kono enen en cuusaa fen’de (fewde) ɗuum noon añde en fen’de na haani duña en e yiilaade goonga, aduna hannde oo noon ɓurɗo toowde ɗemngal fof ɓurata naneede e jaɓaneede, ɗuum waɗi kala mbo jogaaki (alaa) jokkorɗe jaayndeyaŋkooje (MEDIA) anndetaake jaɓantaake, enen noon haa jooni en ngalaa geɗal e media !! ko enen mbaɗi noon.
[irp posts= »1724″ name= »Tolno Keeweendi Fulɓe he winndere ndee »]
Anndude keewaandi fulɓe na waawi wonde, miɗo sikki ɗum foti won’de ko les (ley) njiimndi, les yuɓɓino, fedde anndaande jaɓaande, ndeen woni TPI, ngam siinude ngoo miijo, ko adii fof, engo haani jeyeede e toɓɓe ɗe TPI foti yeewtude e soobee e batu mum aroowu, waɗa taaɓe dottaaɗe:
- waɗde goomu toowngu renndinngu mawɓe hooloraaɓe iwde e leyɗe ceertuɗe, tawa ko nguu goomu jiimata e golle ɗe;
- dottude laawol e eɓɓoore no golle ɗe poti siinireede, gila e haanɓe wallondireede nder leyɗe ɗe e no ɓe poti gollirde, haa e no limooje ɗee renndinirtee hawridinee tawa eɗe celli;
- yaltinde eɓɓoore jawdi heeriinde ko haani gollireede;
- dottude laawol no jokkondiral newortoo yaawa hakkunde gollanooɓe ngoo miijo, wano waɗde wonirde enternet (site internet) e E-mail ..
[irp posts= »4901″ name= »Hoore Fulɓe nden ko leydi Gine woni? »]
Miin miɗo heblii tawtoreede ɗee golle fotde baawal am. Wota leeltinen golle hannde faade janngo jaɓɓal aduna hannde oo na yaawi, fulɓe mbii: MI ALAA HIRAANDE HAƊATAA JAMMA ARDE, a waalat/lan reedu ɓoldu tan (mehru) kono jamma kam yahata ko haaju mum.
Accon hakke
Yo Geno wonan en ballo, ngannden Geno ko tiiɗniiɗo tan wonanta ballo.
Abdou BA
banndiraado winndnnde maa,waddi fayiida.Yoo Alla yob moy’y’ere!.Pulaar wi’i « Nande y’akkuru lu6am niiy’e,alaa.Wadde kala nokkudo, ko e hunuko mum fayri.Ful6e ngaree nokken gila jiiraaka.
J’aimeJ’aime
AA pullo ngenndiyanke hono nde winnde ndannde ina sokla sanne e oyonta pinal e karallaagal.
J’aimeJ’aime
duum noon besngu fulbe ina haani himmirde janngude demngal mum e tiidnaade e gonka e pinal lenyol ngol
J’aimeJ’aime
Ko fenaande/ fewre! yere senegaal limoore laamu nguu wi’ata fulve ko 21% tawa fulve vurii 50% yeru senegaal wazi ko diiwe 14, jeezizi fuu
ko vuri keewal 7 keddiizi zii ko fulve ngoni leñol zizavol alaa
diiwaan mo fulve ngoni leñol tatavol e senegaal..
J’aimeJ’aime
Kadi Banndiraa6e cazeele 6urze mawnude woni. ful6e hew6e mbinndotaako. sabu zo e nder leydi Benin ful6e no keewi kono jaccere kayitaaji accaani 6e nji,a.
J’aimeJ’aime
Zuum ko huunde fotnde huccaneede, sabu Alfaa Aamadu JALLO hooreejo Tabital Pulaaku Winnd no wi’iri nii e yeewtere makko to Jeune Afrique: Fulve anndaaka no poti, anndidaaka to ve kozi.. Te kala ko wozve
kaali e mavve so a xeewii tawataa feccere ndee ko..
J’aimeAimé par 1 personne
Ko non woniri Banndiraabe teddube émoticône like Ko maa ndaara-nen ndee tobbere ka lawɗi! Moodi Oumar Diallo a yewtii goonga émoticône like Fulɓe heewɓe winndotaako, ɗum kadi ko ella!
J’aimeJ’aime
Ko Goonga ko janngu6e kaani daraade mbela pulaagu ina winndito 6e laato anndaa6e 6e zo, ngannduza ina 6uri 6alee6e fof keewal soko 6e nji,aaka ko jasre men zum noon anndu6e. zanniyankoo6e tiinnozen mbela ful6e ina mbinnditoo!!
J’aimeJ’aime
Banndiraaɓe tedduɓe, on kaalii goona, enen fof ko yi’annde wootere njogi-ɗen, yo en njokku ndee yeewtere haa yottoo e koɗore men e laamɓe men e annduɓe e aynaaɓe (durooɓe) e jaayndeyaŋkooɓe…. mbaasen haaɗde e haala tan, ko maa golle mbaɗee. E bannge goɗɗo alaa e sago njogo-ɗen caaktirɗe kabaruuji naneteeɗe e ji’eteeɗe. Daande men yo won wootere eero-ɗen (ɓamten daande dow) haa woɗɗuɓe adoo nande ɓadiiɓe. Abdu BA, Ejpte
J’aimeJ’aime
Mido weltori gal demngal men Pular. Mi salminii on fow yo haaloobe pular.
J’aimeJ’aime
Mussidho , fii no dhingal Pular newora . on wadhai dintal tumbaigal haali Pular Afrique fow .
J’aimeJ’aime
A reblogué ceci sur Binndi Pulaaret a ajouté:
A jaaraama fota, Dr. Abdou Ba he hirjin’de fayde he ndee toɓɓere himmunde. Sabu, hono no tekori ɗaa ɗum ni, addanta yimɓe men e ɓesnguuji men saayde he nder leyɗeele men haa ngonta guɗɗum, ko majjineede ko’e mum en e fuuntireede ko leñel tokosel. Kolle leñol goɗngol ko kanum en ngoni mawngal tawa noon he jaati ko ngool woni leñel tokosel. Ndeke noon no mbiyɗaa ni, Tabital Pulaagu he nder Winndere ene foti daranaade ndeen toɓɓere he kala mbaydi no ɗuum ene gasira won’de.
J’aimeJ’aime